Soba

Istovremeno i vrlo napeta i vrlo emocionalna priča, SOBA je jedinstveno i dirljivo istraživanje neizmjerne ljubavi između majke i djeteta. Nakon što Jack i njegova Ma pobjegnu iz zatvorenog prostora koji je bio jedino što je Jack poznavao cijeli svoj život, dječak otkrije nešto vrlo uzbudljivo: vanjski svijet. Dok se po prvi put upoznaje s veseljem, uzbuđenjem i strahom koje donosi ova nova pustolovina, čvrsto se drži svoje voljene majke.

Sažetak
SOBA je izvanredna priča o Jacku (Jacob Tremblay u svojoj prvoj ulozi), živahnom petogodišnjaku koji živi zajedno sa svojom brižnom majkom punom ljubavi (Brie Larson). Poput svake dobre majke, Ma se posvetila tome da je Jack sretan i siguran, dajući mu puno topline i ljubavi, često radeći tipične stvari poput raznih igara i pričanja priča. Njihov život, međutim, je sve osim tipičnog – zarobljeni su – zatvoreni u malom prostoru bez prozora od oko 9 kvadratnih metara, koji Ma eufemistički zove „Sobom“. Ma je za Jacka stvorila cijeli svemir unutar Sobe, i ne preže od ničega kako bi mu omogućila da živi ispunjenim životom. Ali Jackova znatiželja o njihovoj situaciji samo raste i kad njezina izdržljivost dosegne svoje granicu, zajedno će se upustiti u rizičan bijeg koji će ih na kraju suočiti s onime što može ispasti još strašnijim: stvarnim svijetom.
U SOBI, adaptaciji bestselera Emme Donoghue,  također glume Joan Allen i William H. Macy.

O romanu
Ovo uzbudljivo emocionalno putovanje započinje u zaključanoj 3x3m2 sobi… zatim se otvara u sasvim drugačiji,  prostrani i bezgranični, svemir. Ovo je priča o Jacku i njegovoj odanoj majci koji uspijevaju preživjeti  u nevjerojatno teškim uvjetima zahvaljujući snazi svoje ljubavi, mašte i duha. Roman SOBA je osvojio srca čitatelja i kritičara kad je objavljen 2010. godine i odmah je proglašen suvremenim klasikom. Djelomično bajka, djelomično triler, roman se bavio temama zatočeništva i oslobođenja, izolacije i povezanosti, o tome kako stvaramo i doživljavamo svijet u svojim glavama. Također je bio i neporeciva proslava roditeljske ljubavi i ljudske izdržljivosti, istražujući odnos između roditelja i djeteta na način koji dosad nije viđen u dječjim romanima. Osim toga, malo dječjih romana je ikad imalo tako posebnog naratora kao što je Jack, energični petogodišnjak koji nikad dosad nije vidio svijet izvan prostora koji naziva Sobom. Jack nikad nije osjetio vjetar ili kišu, nikad nije vidio drugo ljudske biće osim svoje majke. Ne može znati da se njegova majka trudila preživjeti u njihovoj Sobi otkad je navršila 17 godina. Umjesto toga, njezina neiscrpna ljubav i usmjerenost na njegovu sreću sačuvala ga je od saznanja da se nalaze u velikoj opasnosti, što mu je omogućilo da postane znatiželjno i odano dijete,  neustrašiv istraživač ljudskih navika i ponašanja. Jack doživljava Sobu kao čudesan prostor za igru iz kojeg će pobjeći  kako bi se dočepali vanjskog svijeta… i nepoznanice koje predstavlja. Iz ove napetosti koja postoji između ova dva različita svijeta – svijeta u Jackovoj glavi, punog igre i mamine ljubavi, i vanjskog svijeta koji  prijeti Jacku i njegovoj majci – rodila se briljantnost SOBE.
 
Rekonstrukcija SOBE
Nakon što je s tolikom pažnjom napisala svoj roman, Emma Donoghue je vjerojatno bila najbolja osoba za prilagodbu romana u dirljivo vizualno iskustvo koje će prenijeti  doživljaj romana i onim gledateljima koji nisu upoznati s pričom. Rijetko kad pisci sami adaptiraju svoje bestselere za veliki ekran, a osim toga Donoghue nikad dosad nije napisala nijedan scenarij. Zbog toga se Donoghue odlučila napisati scenarij još dok roman nije bio objavljen: „Bila sam uvjerena da će SOBA jednom postati film, ali sam i smatrala da neće biti jednostavno adaptirati roman. Odlučila sam iskoristiti priliku i sama napisati scenarij kako bih imala više kontrole i kako bih imala već nešto pripremljeno kad se netko odluči snimiti film.“
Donoghue je nadahnula  priča o Elisabeth Fritzl – austrijskoj djevojci koju je u podrumu zatočio njezin otac-zlostavljač na 24 godine. Dok je bila zarobljena, rodila je nekoliko djece, od kojih su neka odrastala zajedno s njom u podrumu. Donoghue nije zanimala ljudska fascinacija takvim zločinima, već teža pitanja o ljudskoj prirodi i izdržljivosti: Kako bi bilo biti roditelj zaključan u jednoj prostoriji sa svojim djetetom? Kako odgajati dijete koje je od samog rođenja  u potpunosti izolirano od društva? Što bi se dogodilo kad biste se vratili u moderno društvo nakon što ste živjeli odvojeno od njega tijekom cijelog svojeg života ili nakon dugo vremena?  
Priča kao da odražava životne misterije poput čudesne intime djetinjstva, zaštitničkih nagona roditelja, poriva stvoriti značenje iz bilo čega i bilo kojeg mjesta gdje se nalazimo. Mračne teme isprepliću se s temom ljubavi – nepresušne i nesavršene ljubavi. Donoghue je upravo sve to i prenijela u svoj scenarij, pazeći da unese elemente koji će gledateljima učiniti priču zanimljivom u filmskom formatu.
Kako fizički prostor Sobe ne bi postao previše zagušljiv filmskoj publici, Donoghue ga je podijelila u nekoliko povezanih zona, svaka od kojih je ogromna u Jackovoj zaigranoj svijesti: „Dala sam sve od sebe kako bi stvorila različite potprostore – Ispod kreveta, Ormar i Kupaonica su zasebna mjesta. Nisam htjela sentimentalno pristupiti onome što je zapravo zatvor, ali postoji cijela tradicija osoba koje su živjele u malim prostorima – bilo da su zatvorenici ili mistici – koji su stvorili cijele svjetove u svojim glavama. Soba ima zastrašujuće aspekte iz naše perspektive, ali iz Jackove je njegov dom i to se moralo osjetiti u filmu.“
Zatvoreni prostor Sobe u prvom dijelu filma prelazi u bogat doživljajima svijet u drugom dijelu filma. Makar se na prvi pogled čini da je borba Jacka i njegove majke da prežive napokon uspjela, ubrzo  postane jasno da će sloboda tražiti isto toliko od Ma i Jacka koliko je i Soba. Dok se oporavljaju od onoga što su doživjeli, moraju se nastaviti prilagođavati novim okolnostima i čvrsto se držati jedan drugoga.
„U sobi su osim nedostatka prostora i izbora postojali magija i humor između djeteta i majke. U drugom dijelu priče Jack će morati proći kroz ono što prolazimo svi mi, makar većina nas nije morala proći kroz zatočeništvo – shvatiti da njegova majka ne pripada samo njemu i da je mora dijeliti s drugima. Jack će je morati gledati kako se drugačije ponaša u društvu drugih,“ rekla je Donoghue.
Mamin život će se također promijeniti nakon što napuste Sobu. Ne samo da se mora suočiti s izgubljenom mladošću, već i s napadom medija i novinara koji je prvo pretvaraju u ideal majčinstva, a zatim je skidaju s pijedestala na koji su je sami postavili. Usred svega toga mora ponovno pronaći svoje „ja“ i povezati se s Jackom na nove načine.