Most špijuna

Redatelj Steven Spielberg se tijekom svoje karijere često bavio povijesnim događajima. Još pamti priče o Hladnom ratu koje mu je otac pričao u djetinjstvu o duboko ukorijenjenim osjećajima neprijateljstva i nepovjerenja koje je postojalo između SAD-a i Sovjetskog Saveza.

U tom ratu ključne su bile informacije a ne borba, riječi su bile ključno oružje. Bilo je to vrijeme kada su antikomunistička propaganda i senzacionalistički popraćena događanja poput Rosenbergovog suđenja sijali strah i mržnju diljem zemlje…mržnja proizlazi iz straha od nepoznatog.  Nitko nije bio siguran, a bilo je posebno opasno vrijeme za biti na naslovnicama zbog obrane ruskog špijuna…

Dramatični triler koji se oslanja na niz povijesnih događaja, u produkciji kompanije Fox 2000 Pictures/DreamWorks Pictures “Most špijuna” priča je o Jamesu Donovanu, odvjetniku iz Brooklyna koji biva gurnut u središte Hladnog rata kada CIA zatraži njegovu pomoć u pregovorima o oslobađanju zarobljenog američkog pilota špijunskog zrakoplova U-2.

U režiji trostrukog oskarovca Stevena Spielberga, film predstavlja dvostrukog oskarovca Toma Hanksa u ulozi odvjetnika Jamesa Donovana, trostrukog dobitnika nagrade Tony i dvostrukog dobitnika nagrade Olivier Marka Rylancea kao uhićenog sovjetskog špijuna Rudolfa Abela, Scotta Shepherda kao CIA officer Hoffmana,  Amy Ryan kao Donovanu suprugu Mary, Sebastiana Kocha kao odvjetnika Wolfganga Vogela, sedmerostrukog dobitnika nagrade Emmy Alana Aldu kao Thomasa Wattersa, partnera u Donovanovom odvjetničkom uredu, Austina Stowella kao oborenog Air Force pilota Francisa Garyja Powersa, Mikhaila Gorevoya kao sovjetskog dužnosnika Ivana Schischkina i Willa Rogersa kao Frederica Pryora, američkog studenta pritvorenog u Istočnom Berlinu. “Most špijuna” producirali su Spielberg, dobitnik Zlatnog globusa Marc Platt i Kristie Macosko Krieger uz Adama Somnera, Daniela Lupija, Jeffa Skolla i Jonathana Kinga kao izvršne producente. Scenarij potpisuje Matt Charman i trostruki oskarovci Ethan Coen i Joel Coen.


NEVJEROJATNA PRIČA INSPIRIRANA ISTINITIM DOGAĐAJIMA

Tijekom 1950-ih u ranoj fazi Hladnog rata rastu tenzije između SAD-a i SSSR-a, a strah i paranoja eskaliraju kada FBI uhiti Rudolfa Abela (Mark Rylance), sovjetskog agenta koji živi u New Yorku. Pod optužbom za slanje šifriranih poruka u Rusiju, ispituje ga FBI, ali odbija suradnju pa ga zatvaraju do suđenja.

Vladi je potreban samostalni odvjetnik koji bi branio Abela, te se obraća Jamesu Donovanu (Tom Hanks), an insurance lawyer iz Brooklyna ali Donovan, bivši tužitelj na Nürnberškom suđenju i visoko cijenjen u pravnoj zajednici kao vješt pregovarač, ima malo iskustva s ovako velikim optužbama i ne usuđuje se prihvatiti slučaj. Preuzimanje tog slučaja učinilo bi ga javnom osobom i njegova obitelj bi bila pod budnim okom i izložena preziru, a možda čak i opasnosti. 

Zbog svoje predanosti načelima pravde i zaštite osnovnih ljudskih prava Donovan ipak pristaje zastupati Abela i želi se pobrinuti da dobije pošteno suđenje bez obzira na svoje državljanstvo.  Dok pripremaju obranu između njih se razvija veza koja se temelji na uzajamnom poštovanju i razumijevanju. Donovan se divi Abelovoj snazi i odanosti i angažira se maksimalno kako bi spriječio smrtnu kaznu tvrdeći kako je Abel bio samo dobri vojnik koji je slijedio upute svoje zemlje. 

Nešto kasnije, američki špijunski avion U-2 biva oboren u sovjetskom zračnom prostoru tijekom izviđačke misije, a pilot Francis Gary Powers (Austin Stowell), biva osuđen na 10 godina zatvora u zatvoru u Rusiji. CIA kategorično tvrdi da ne znaju ništa o toj misiji i boji se da će Powers biti prisiljen otkriti povjerljive informacije. Uvjerivši se u Donovanove impresivne vještine u sudnici operativac Hoffman (Scott Shepherd) ga želi angažirati za nacionalnu sigurnosnu misiju velike važnosti i Donovan se uskoro nađe na putu za Berlin kako bi pregovarao u razmjeni zarobljenika između SAD-a i Sovjetskog Saveza, vođen ljubavlju prema svojoj zemlji, nepokolebljivim uvjerenjima i iznimnom hrabrošću.  Po dolasku Donovan saznaje da je američki student po imenu Frederic Pryor (Will Rogers) uhićen u Istočnom Berlinu dok se pokušavao vratiti doma na Zapad i unatoč uputama CIA-e da se usredotoči samo na pilota, on odlučuje pregovarati za oslobođenje i pilota i studenta i odbija ostaviti nekoga. 


IZGRADNJA MOSTA: OD SCENARIJA DO PLATNA

Dramatičar i scenarist Matt Charman je u biografiji Johna F. Kennedyja naišao na podatak koji spominje američkog odvjetnika kojeg je predsjednik poslao na Kubu da pregovara o oslobađanju 1113 zatvorenika. To ga je zaintrigiralo pa je je malo istraživao i saznao ime koje prije nije čuo - James Donovan – uspješni odvjetnik za naplatu potraživanja od osiguranja iz Brooklyna. No još zanimljivija je bila priča o onome što se dogodilo nekoliko godina ranije. Naime, Donovan je branio sovjetskog agenta optuženog za špijunažu tijekom Hladnog rata. Iako se nije bavio kaznenim pravom, zatražili su od njega da pregovara u jednoj od najpoznatijih razmjena zarobljenika u povijesti. 

Charman je doletio u Hollywood s nadom da će uvjeriti nekoga da snimi film na temelju izvanredne istinite priče o Donovanu čija uloga nije dobro poznata u analima povijesti Hladnog rata, no Charman je uspio odmah zainteresirati izvršne producente kompanije DreamWorks.

Producent Marc Platt je bio upoznat s Donovanovom pričom i znao je da će redatelj Steven Spielberg biti idealan za ovaj posao zbog svog osobnog interesa za Hladni rat, ali i zato jer je majstor u prenošenju povijesti na filmsko platno. I imao je pravo, Spielberg je bio oduševljen ovom pričom koja je dijelom drama, dijelom triler a dijelom povijesni ep, no najviše ga je fascinirao lik Jamesa Donovana. Priča o vrlo uspješnom odvjetniku koji je ujedno i tipični obiteljski čovjek iz 50-ih, koji preuzima opasan zadatak i pobjeđuje samo na osnovi instinkta i vjere u načela, imala je veliki potencijal za uspjeh. 

Spielberg kaže kako je tijekom odrastanja 50-ih i 60-ih godina bio upoznat o događanjima tijekom Hladnog rata i znao je za Powersa jer je njegovo suđenje bilo na televiziji, ali nije znao za događaje nakon njegovog uhićenja, za razmjenu špijuna Rudolfa Abela za Francisa Garyja Powersa.

Charman se vratio u London i napisao intrigantnu priču kojom je vješto povezao priču o američkom špijunu Powersu s pričom o sovjetskom špijunu Abelu i odvjetniku Donovanu. Priču je potom odnio braći Coen koji su se sa zadovoljstvom primili posla. Ono što se redatelju posebno svidjelo je što su prikazali špijune poput običnih ljudi za koje nikad ne bismo rekli da su na misiji koja ugrožava nacionalnu sigurnost. 

Po dovršetku scenarija, okupljena je zvjezdana ekipa producenata koja uključuje dvostrukog oskarovca Janusza Kaminskog kao snimatelja, oskarovca Adama Stockhausena kao scenografa,  Kasiju Walicka Maimone kao kostimografkinju, trostrukog oskarovca Michaela Kahna, A.C.E. kao montažera i skladatelja Thomasa Newmana koji je čak 12 puta nominiran za Oscara.


OŽIVLJAVANJE LIKOVA

Od djetinjstva filmovi koje je Steven Spielberg snimao imaju poveznicu s Drugim svjetskim ratom (“Schindler’s List,” “Saving Private Ryan”, “Empire of the Sun”, “1941”, “Indiana Jones”), no do sada nijedan se nije bavio pitanjem međunarodne špijunaže. 

James Donovan je u srce radnje filma “Most špijuna” i prilikom odabira glumca za tu ključnu ulogu nije bilo dileme – to je morao biti Tom Hanks.

Hanks i Spielberg dijele jedinstvenu, kreativnu vezu koja je rezultirala uspješnim filmovima “Saving Private Ryan,” “Catch Me If You Can” i “The Terminal”  i nagrađivanim mini serijama “Band of Brothers” i “The Pacific” koje su zajedno producirali.

Spielberg kaže da je Donovan čovjek koji se zauzima za svoja uvjerenja, a to je pravda za sve bez obzira na kojoj si strani Željezne zavjese. Tom je bio idealan za ovu ulogu jer također ima izražen osjećaj za jednakost i pravednost i koristi svoju slavu kako bi pomogao drugima, i veliki je ljubitelj povijesti, a posebno puno zna o Hladnom ratu i politici Istočnog i Zapadnog Berlina.     

Pročitavši scenarij Hanks nije mogao propustiti biti dio jednog od najuzbudljivijih projekata u svojoj karijeri. Osim radnje filma, zaintrigirala ga je i veza koja se razvija između Donovana i Abela. Isprva je to čisto profesionalan odnos koji postaje osoban jer Donovan vjeruje za se bori za dobru osobu.  Za Spielberga Donovan predstavlja ideal istinski altruistične osobe koja stavlja obranu Abela ispred vlastitog komfora i sigurnosti jer zbilja vjeruje da zakon treba poštivati. 

Od jednake važnosti je bilo pronaći glumca za ulogu zarobljenog sovjetskog špijuna koji će moći parirati Tomu Hanksu. Budući je oduvijek cijenio glumce koji utjelovljuju svoje likove na iskren način, privukao ga je Mark Rylance. Godinama je pratio njegovu karijeru i želio surađivati s njim.

Rylance je bio počašćen što ga je Spielberg odabrao za ovu ulogu. Rudolf Abel jeste podijeljena ličnost, ali njegov nesebični patriotizam izaziva poštovanje i divljenje kod Donovana i to je Marku iznimno privlačno. Priču smatra dirljivom i vrlo zabavnom i sviđa mu se što tjera na razmišljanje.

Abel, čije pravo ime je Vilyam Fisher, umro je 1971. a za života je rijetko fotografiran i intervjuiran. Rylance kaže kako se ne zna mnogo o njemu osim činjenice da je primao i prosljeđivao poruka na različitim lokacijama u New Yorku koristeći šuplji novčić.  On je bio agent spavač. Boravio je u SAD-u nekoliko godina prije nego je započeo sa svojim tajnim aktivnostima i nije bio glavni već je samo izvršavao što mu je rečeno. No, kada je uhićen vlada SAD-a malo je preuveličala njegov značaj. 

U Brooklynu je živio i predstavljao se kao slikar. FBI je jako frustriralo što iz njega nisu uspjeli izvući ništa o njegovim aktivnostima u SAD-u ili vezama s Moskvom. Hanks kaže kako njegov lik zna da je Abel samo radio svoj posao, isto kao što američki špijuni rade taj isti posao za svoju zemlju.

Spielberg je odlučio iskoristiti činjenicu da je pravi Abel bio vrlo talentiran umjetnik u uvodnoj sceni filma u kojoj stvara svoj autoportret. Postavlja se pitanje je li taj autoportret točno ono kako se vidimo, tko jesmo, ili je to naša ideja o nama kako želimo da nas drugi vide, što obično rade špijuni. Kako bi bili uspješni oni se moraju uklopiti u okolinu i biti skroz neprimjetni.

Glumica Amy Ryan prihvatila je ulogu Donovanove tvrdoglave supruge Mary koja mu je velika podrška. Amy se svidjelo što je Mary žena koja ima svoje snažno i pametno mišljenje o svijetu u koji se njezin suprug sprema zakoračiti. Prije početka snimanja glumica je imala priliku upoznati unuku od Mary, vidjeti njezine fotografije i saznati pojedinosti iz njezinog života iz prve ruke. Mary je bila ponosna na svog supruga ali joj se nije svidjelo što se njezina obitelj našla u središtu pozornosti i bojala se da su njihova djeca u opasnosti. Za Amy je bio izazov prikazati svoj lik koji se našao rastrgan između želje da zaštiti svoju obitelj i pruži podršku svom suprugu.  

I sporedne uloge su ključne za Donovanovu priču, pa je Spielberg angažirao Ellen Lewis da odabere glumačku postavu a prednost su imali kazališni glumci. 

Glumac Scott Shepherd angažiran je za ulogu Hoffmana, lukavog CIA operativca koji se pobrine da Donovan sudjeluje u ovoj opasnoj misiji. CIA je tražila običnog građanina poput Donovana za pregovore oko razmjene u Istočnom Berlinu jer nijedna vlada nije željela biti umiješana u operaciju. Shepherd očekuje da Donovan stavi nacionalnu sigurnost ispred odnosa odvjetnik-klijent i tu se sukobljavaju. Donovan ima razloga vjerovati da su napravljene brojne nepravilnosti tijekom pretresa i zapljene Abelovog stana, kao i u samom postupku uhićenja. Hoffman vjeruje da je sigurnost zemlje uvijek na prvom mjestu, a Donovan smatra da se ne smiju kršiti ustavna prava.

Alan Alda preuzeo je ulogu Thomasa Wattersa, starijeg partnera u odvjetničkoj tvrtci Watters, Cowan & Donovan, koji želi zaštiti tvrtku od Donovanovog idealizma, čime su scenaristi pokazali protiv čega se sve Donovan bori. 

Na preporuku Spielberga, mladi Austin Stowell angažiran je za ulogu Francisa Garyja Powersa, pilota koji se pridružuje CIA-i, ide u tajne misije u špijunskom avionu U-2 i biva oboren iznad Sovjetskog Saveza. Zatvaraju ga, drže u samici i uskraćuju mu san, a na kraju ga i ponižavaju javnim suđenjem u Moskvi.

Tijekom Hladnog rata potreba za prikupljanjem strateških vojnih informacija o neprijateljima dovela je do projektiranja špijunske letjelice U-2. Američki avion za izviđanje letio je na visini od 70,000 stopa, što je dva puta više od visine putničkog aviona i letjelica je bila nevidljiva sovjetskim radarima. Powers je preminuo 1977., ali njegov sin, Francis Gary Powers, Jr., se na kratko pojavljuje u filmu kao agenta CIA-e koji trenira pilote letjelice U-2.

Njemački glumac Sebastian Koch utjelovio je mrzovoljnog i podmuklog njemačkog “odvjetnika“ Wolfganga Vogela, koji predstavlja Abelovu navodnu obitelj, i s kojim Donovan mora raspravljati o Abelovoj razmjeni. Vogel radi za komunističku vladu Njemačke Demokratske Republike koju SAD nije priznao.

Ruski glumac Mikhail Gorevoy je zagonetni Ivan Schischkin, sovjetski dužnosnik koji sebe naziva pomoćnikom tajnika u Sovjetskoj ambasadi u Istočnom Berlinu, a koji je zapravo KGB operativac s kojim Donovan mora pregovarati. Mladi američki glumac Will Rogers priključio se kao Frederic Pryor, američki student uhićen u Istočnom Berlinu, za kojeg Donovan saznaje tijekom boravka u Istočnom Berlinu dok pregovara o oslobađanju Powersa i insistira da i on bude dio razmjene.


PONOVNO UPRIZORENJE HLADNOG RATA

Krajolici: New York, Njemačka i Poljska    

Nakon odabira glumaca i filmske ekipe, trebalo je odlučiti gdje će se snimati film. Željeli su snimati na lokacijama gdje su se događaji u priči zbilja i dogodili. Nakon što je završena potraga za lokacijama odlučili su se za New York City, Berlin u Njemačkoj i Wroclaw u Poljskoj.

Priča započinje u Brooklynu 1957., a radnja se potom seli u Istočni Berlin. Produkcija je radila s dvije ekipe za osnovno snimanje – jedna ekipa je snimala scene u i u okolici New Yorka, a druga ekipa u Njemačkoj i Poljskoj. Producent Marc Platt objašnjava kako je produciranje bilo zanimljivo jer kao da su se snimala dva filma što predstavlja nevjerojatno putovanje na koje kreće naš glavni glumac. 

Kaminski i Spielberg su surađivali na desetak filmova i savršen su tim.  Kaminski je poznat po svojoj sposobnosti da prikaže emotivne detalje u zapanjujućim prizorima.

Produkciji je bio dozvoljen pristup postaji podzemne željeznice na Manhattanu gdje su snimali kako Abela prati FBI i Donovan odlazi na posao, no samo nedjeljom rano ujutro, pa su morali u kratkom vremenu prilagoditi stanicu zahtjevima filma i vratiti sve na mjesto.

Unutrašnjost Donovanog doma izgrađen je u studiju Brooklyn’s Steiner Studios.

Prilikom snimanja scena u Europi na povijesnim lokacijama, članovi ekipe mogli su prikazati strahote kojima su stanovnici Istočne Njemačke bili podvrgnuti, ulijevajući osjećaj poštovanja za sve što su ti ljudi proživjeli. 

Snimali su i u zračnoj luci Flughafen Tempelhof u Berlinu, lokaciji od ključne važnosti tijekom 1948. i 1949. budući je Sovjetska vojska zatvorila sve pristupe zapadnom dijelu grada za druge oblike prijevoza. Zrakoplovi iz SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Novog Zelanda i Južne Afrike prevozili su stanovnicima grada hranu i potrepštine za preživljavanje. 

Scene rušenja Powersovog letjelice U-2 snimljene su uz pomoć replike pilotske kabine.

Snimalo se i na povijesnom berlinskom mostu Glienicke gdje se odvijala razmjena špijuna  a koji je razdvajao Istočni i Zapadni Berlin.

Ključne scene u filmu koje se odvijaju na Berlinskom zidu snimljene su u gradu Wroclaw u Poljskoj,  koji je nekada bio u sastavu Njemačke i zvao se Breslau, pa je i arhitektura u njemačkom stilu, a većina zgrada još uvijek ima i rupe od metaka.

Gledatelji će moći vidjeti i kako se gradio strašni Berlinski zid budući je u vrijeme radnje filma zid bio u izgradnji.

Produkcija u Berlinu podudarala se s 25. godišnjicom pada Berlinskog zida. Iako je grad Berlin bio smješten u potpunosti u Sovjetskom dijelu Njemačke, Istočni Berlin je bio dio Sovjetskog Saveza, dok Zapadni Berlin nije. Stanovnici grada su se mogli kretati posvuda dok vlada Njemačke Demokratske Republike nije izgradila Berlinski zid kojim je napravio dva grada, a ulaz je bio moguć samo na jednoj od nekoliko kontrolnih točaka smještenih duž Zida. Dijelovi kontrolne točke Friedrichstrasse izgrađeni su u Wroclawu uključujući kultni natpis na tri jezika: Sada napuštate američki sektor.

Oblikovanje boja i tekstura razdoblja 
    
Kostimografkinja na filmu “Most špijuna,” Kasia Walicka Maimone, bila je odgovorna za preslikavanje vremenskog perioda u kojem se odvija priča uz pomoć  odjeće i dodataka.
Istraživanja su pokazala da je su se ljudi prilično dotjerivali kasnih 50-ih i 60-ih godina, muškarci su nosili šešire i odijela a žene haljine i suknje. No, odijela su se tada izrađivala na drugačiji način, imala su drugačiji kroj, rukave, teksturu. 

“Most špijuna” je njezina prva suradnja sa Stevenom Spielbergom, i  bila je oduševljena što su govorili isti jezik i dijelili slično vizualno razumijevanje priče. Uživala je i određenu slobodu prilikom kreiranja izgleda svakog lika jer ih ljudi ionako ne bi prepoznali.

Za lik Mary Donovan, Walicka je inspiraciju dobila od  Jackie Kennedy i naglasila njezin izgled s niskom bisera i naočalama kakve je nosila prava supruga Jamesa Donovana. Amy je prikupila puno informacija o svom liku, uključujući i  fotografije koje su bile od velike pomoći.

Odjeća odražava kulturu i razdoblje radnje i pomaže artikulirati viziju redatelja. Jednako ključno je osigurati da su boje odjeće autentične za određeni vremenski period. U scenama New Yorka korišteno je više boja koje predstavljaju uspješnu, komercijalnu Ameriku 50-ih godina. Žene nose uglavnom u zelenu, smeđu i žutu, a muškarci u smeđu, sivu i tamno plavu boju. U scenama Berlina korišteni su tonovi sive i crne koje odražavaju sumornu atmosferu u gradu u to vrijeme.

Evociranje raspoloženja i emocija priče     

Thomas Newman, član legendarne obitelji Newman koja piše glazbu za filmove, angažiran je kako bi skladao glazbu koja upotpunjuje snažnu priču Jamesa Donovana. Prema riječima Toma Hanksa: “Odlična glazba u filmu može biti dvojaka: svirati u pozadini da je nitko i ne primjećuje ili svirati tako da ne možete zamisliti scene bez nje.“

DreamWorks je već puno puta surađivao s Newmanom, no “Most špijuna” je prvi film na kojem skladatelj surađuje sa Stevenom Spielbergom.
Glazba ima ključnu ulogu u Spielbergovim filmovima no imao je drugu zamisao za ovaj film. U filmu ima ukupno oko 38 do 40 minuta glazbe, a prvih 20 minuta nema glazbe uopće - zvukovi grada i rušenja aviona su bili dovoljni za stvaranje atmosfere.  

Glazba eskalira od klavira do cijelog orkestra stavljajući naglasak na sve veću involviranost Donovana u poslove CIA i emocionalnu komponentu prijateljstva između Abela i Donovana. Glazbu izvodi orkestar sastavljen od 85 glazbenika a povremeno je nadopunjuju glasovi muškog zbora.


Besprijekorno spajanje elemenata     

Oblikovanje filma o hrabrim podvizima obiteljskog čovjeka koji postaje pregovarač za špijune u Hladnom ratu bio je veliki izazov za montažera Michaela Kahna. Želio je da gledatelji razmišljaju o stvarima koje su izrečene u filmu, pa je snimao na konvencionalni način s naglaskom na dijalog.

Spielbergu je bilo važno da James Donovan ostane u središtu priče, a izostanak glazbe na početku filma pomogao je naglasiti dijalog. 

Izazov na koji je Kahn također uspješno odgovorio je bio utvrditi najbolji način za učinkovito kombiniranje više priča o četiri različita lika —Jamesu Donovanu, Francisu Garyju Powersu, Rudolfu Abelu i Fredericu Pryoru—i pokazati njihovu povezanost.


IZA KAMERA S REDATELJEM

Stevenova intuicija kako spojiti kameru i vizualno pripovijedanje s tekstom i podtekstom i likovima je bez premca.

Janusz Kaminski želio je vizualno prenijeti realnost Hladnog rata na zaslon pa je morao smisliti kreativne načine kako bi oživio taj period.

Spielberg smatra da su neki od najboljih trenutaka u njegovim filmovima nezgode – ili pogrešna interpretacija ili nešto što su gledatelji sami zaključili bez namjere redatelja da ih navede na taj zaključak.  

Jedna nezgoda koja se dogodila na setu uključena je u film. Naime, ostaci nenamjerno razbijenih žarulja novinarskih fotografa nakon čitanja Abelove presude u sudnici, inspirirali su Stevena da to iskoristi za pojačavanje drame kada Mary prestrašena podivljalim novinarima zakorači unatrag i potpeticom zdrobi jednu žarulju. Ta scena u filmu daje nam dodatan uvid u lik Mary.

Rylance je bila zadivljena pripremama na svakom setu filma, kao renesansna radionica. Spielberg je u glavi osmislio sve do zadnjeg detalja i glumci samo trebaju doći na set i učiniti ono što od njih zatraži. On stavlja veliki naglasak na priču za razliku od ostalih redatelja koji su usredotočeni na osjećaje glumaca ili ljepotu slika.


OBIČAN ČOVJEK STAVLJEN U IZVANREDNE OKOLNOSTI

Ponekad je istina čudnija od fikcije. U filmu “Most špijuna” nevjerojatna priča o običnom čovjeku stavljena je u izvanredne okolnosti i sve je još snažnije  jer je lik u središtu priče stvarna osoba.

Zbog svoje povezanosti s Rudolfom Abelom, James Donovan se našao pod povećalom medija i javnosti, a činjenica da ljudi često donose brzoplete i nagle zaključke pomogla je Spielbergu odrediti najbolji pristup priči.  On objašnjava: “Moramo pronaći negativca i pozitivca u istinitim pričama, i čim prepoznamo negativca odmah prestajemo biti empatični prema njemu već svu svoju empatiju dajemo pozitivcu i tako postajemo netolerantni i jednostrani. Nije lako biti na strani špijuna koji ugrožava nacionalnu sigurnost vaše zemlje, ali u ovom slučaju jesmo i zbog toga sam želio raditi na ovoj priči.“

U filmu ljudi osuđuju Rudolfa Abela zbog onog što oni misle da on jeste i da radi, ali Donovan ga gleda drugačije. I Francisa Garyja Powersa osuđuju kao nekoga tko je dozvolio da ga zarobi neprijatelj, a Donovan ga vidi kao pilota koji je dao sve od sebe i pritom nije odao nijednu tajnu. 

Navigirajući nepoznatim vodama opasnih međunarodnih intriga, James Donovan je pokazao da je dorastao situaciji uz skromnost koja je u skladu s njegovim herojskim postupcima, postavši neopjevani heroj i inspiracija za nevjerojatno snažnu priču i film.