Hladni rat, svemirska utrka i NASA-ino slijetanje na Mjesec ključni su povijesni događaji koji su obilježili čitavu jednu eru. Oni su još i danas omotani velom tajne i inspiriraju brojne teoretičare zavjere. U filmu „Houston, imamo problem!“ redatelj Žiga Virc novim informacijama dovodi u pitanje obje strane priče. Ovaj intrigantan igrano-dokumentarni film istražuje mit o tajnoj američkoj kupnji kontroverznog jugoslavenskog svemirskog programa početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, vrijednoj nekoliko milijardi dolara.
VIŠEHouston, imamo problem!
Hladni rat, svemirska utrka i NASA-ino slijetanje na Mjesec ključni su povijesni događaji koji su obilježili čitavu jednu eru. Oni su još i danas omotani velom tajne i inspiriraju brojne teoretičare zavjere. U filmu Houston, imamo problem! redatelj Žiga Virc istražuje mit o tajnoj američkoj kupnji kontroverznog jugoslavenskog svemirskog programa početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, vrijednoj nekoliko milijardi dolara. Film na intrigantan način spaja stvarne i fiktivne događaje koji rekreiraju ne tako davnu povijest kroz prizmu teorija zavjere, pozivajući pritom gledatelje da sami odluče što je stvarnost, a što fikcija. Na toj tankoj liniji, slovenski filozof Slavoj Žižek u filmu postavlja ključno pitanje: „Što je zapravo istina?“ Koristeći arhivske snimke, film povezuje sve aspekte ovog mita kroz svjedočanstvo višeg svemirskog inženjera koji je radio u kontroverznom jugoslavenskom svemirskom programu.
Nakon Drugog svjetskog rata jugoslavenska obavještajna služba moćnom Josipu Brozu Titu otkriva davno izgubljene planove svemirskog programa. Uhvaćen u zamku između Istoka i Zapada, predsjednik Tito odlučuje iskoristiti tu priliku za svoju novu zemlju Jugoslaviju i u tajnosti razvija ambiciozan svemirski program koji u ožujku 1961. prodaje SAD-u. Dva mjeseca kasnije predsjednik John F. Kennedy najavljuje da Amerika šalje svog čovjeka na Mjesec. Bez obzira na to što se doista dogodilo, mnogi vjeruju da je riječ o povijesnoj činjenici te da su ta dva događaja povezana. Ivan se vraća u domovinu pedeset godina nakon što je jugoslavenska tajna služba lažirala njegovu smrt i poslala ga u SAD, gdje je radio za NASA-u. Ondje ga čeka napet susret s kćeri koju nikad nije upoznao. Koristeći nedavno deklasificirane dokumente, američki povjesničar Roger McMillan rekonstruira niz događaja koji su se odvijali od 60-ih godina. Zajedno s Francom, umirovljenim generalom Jugoslavenske narodne armije, koji je bio upoznat s tajnim svemirskim programom, ali i njegovim zataškavanjem, razotkriva se kompleksna mreža tajni, laži i manipulacija te prljave političke igre. Kroz osobna svjedočenja i nikad viđene arhivske snimke, redatelj razotkriva cijelu priču o pionirskom svemirskom istraživačkom programu koji je pola stoljeća držan u tajnosti i o poligonu na kojem je sve počelo, Objektu 505. Ova jugoslavenska zračna baza – sada napuštena i minirana – odigrala je važnu ulogu u svemirskoj utrci. Sredinom 60-ih godina bio je to najveći podzemni kompleks u Europi: balkanska inačica svima poznatog američkog Područja 51 (Area 51). Posljednja desetljeća jugoslavenske povijesti prikazana su kroz isprepletene činjenice, glasine i fikciju, a svaki je gledatelj pozvan da zauzme kritički stav o sadržaju koji gleda na filmskom
platnu.
Bilješka redatelja
Teorije zavjere privlačne su jer pružaju pojednostavljen prikaz kaotičnog i vrlo kompleksnog svijeta. Teoretičari zavjera cesto se smatraju junacima koji glasom istine spašavaju čovječanstvo od prijetvornih zlotvora koji se najčešće pojavljuju u obliku vlade ili religioznih i vojnih institucija. Čini se da su pravi neovisni mediji davno nestali pa običnim ljudima može biti teško pronaći vjerodostojan prikaz određene osobe ili događaja. Katkad o istoj temi dobivamo proturječne izvještaje. Brojni su razlozi zbog kojih je samo šačica ljudi voljna propitivati takve izvještaje. Kao redatelj već dugo sam fasciniran svemirskom utrkom između SAD-a i SSSR-a, tajnama Titovih podzemnim objekata i teorijama zavjere koje ih prate. Upravo sam zato i snimio ovaj film koji gledatelja poziva da kritički propituje informacije koje vidi na velikom ekranu.
|